Vijesti Hrvatska i svijet

PRETVARA LI SE JADRAN U OGROMNU SEPTIČKU JAMU?

Slučajevi ispuštanja kompletnih tankova fekalija u Komiži i na Korčuli završit će velikim kaznama

PRETVARA LI SE JADRAN U OGROMNU SEPTIČKU JAMU?
Posljednji zabilježeni slučaj onečišćenja mora fekalijama s jedne jahte u Komiži podigao je buru negodovanja onih kojima je stalo da naše more i nadalje ostane čisto. Kažemo zabilježeni slučaj, jer mnogo je onih nezabilježenih, a i zabilježenih, ali nedokazivih, pa onda izostaje i stroga kazna koja treba pridonijeti da se takvi slučajevi ne ponove ili barem da ih bude što manje,  piše Jutarnji list.

Krenimo redom. Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova – MARPOL, objedinjuje od 2005. godine 136 država svijeta koje čine 98 posto svjetske bruto tonaže (a među njima je i Hrvatska) te obvezuje proizvođače brodova da ovisno o veličini moraju ugraditi spremnike za fekalije, tzv. "crne tankove". To se ne odnosi samo na velike brodove, već i za tzv. pleasure boats, tj. i na jahte. Prije tri godine izmjenama našeg Pomorskog zakonika i pripadajućeg Pravilnika za brodice i jahte, niti jedna brodica i jahta ne može dobiti certifikat o plovidbi, ako nema ugrađene "crne tankove". Dakle, i starije brodice i jahte, ako žele plovidbeni dozvolu, moraju spremnik fekalija ugraditi naknadno.

Ista MARPOL konvencija regulira i to da se crni tankovi mogu prazniti tek na udaljenosti 12 nautičkih milja od obale, a ako imaju i biološki pročistač, onda to mogu učiniti i na tri milje od obale. Ako za pražnjenje ne postoje takvi uvjeti "crne tankove" valja ispumpati posebnim uređajima u spremnike na obali.  Naše zakonodavstvo predvidjelo je i kazne za pražnjene crnih tankova unutar onih minimalnih 12 nautičkih milja od obale: 10.000 do 70.000 kuna za vlasnika broda 2.000 do 6.000 kuna  za odgovornu osobu.

Kako to izgleda u praksi?

Uzet ćemo samo ljetne mjesece, kada je Jadran napučen plovilima. Poznato je da je Hrvatska svjetska nautička čarter velesila, da posjeduje 40 posto svjetske čarter flote brodica i jahti. Tu flotu od blizu dvije i pol tisuće takvih plovila godišnje koristi oko pola milijuna gostiju. Najbrojniji dio flote su plovila na jedra, ima ih blizu 2.200. Takva, recimo 14-15 metarska jedrilica na kojoj obično krstari osam do deset gostiju, opremljena je s dva do četiri toaleta, a svaki od njih ima crni tank obično kapaciteta do 50 litara. Obveza je da se taj tank koristi dok je brod na vezu u marini, pristaništu ili luci, ili pak u uvali na sidrištu. To se postiže tako da se zatvaranjem posebnog ventila spriječi izlijevanje fekalija u more prilikom korištenja toaleta. Taj se ventil otvara i preko maceratora (samousisavajući usitnjivač) i sadržaj crnog tanka ispusti u more. A mjesto je prepušteno savjesti, odnosno odluci brodovođe ili nekog člana posade.

Kako je u našim uvjetima konfiguracije obale i čarter krstarenja doista nemoguće postići onih 12 Nm udaljenosti od obale, ne preostaje drugo nego da se ti tankovi prazne uređajima u spremnike na obali. No, malo je takvih uređaja, a i tamo gdje postoje, kao da ih nema. Primjerice, ACI marina Pomer ima takav uređaj. Da li se koristi? Prema riječima direktora marine Romea Cetine, ove sezone je to zatražila samo jedna jahta!

Ali, zato ima onih kapetana koji će s pražnjenjem crnih tankova s fekalijama zagaditi more odmah ispred marine. U Komiži je srećom takav neodgovorni zagađivač odmah otkriven. Sličnom slučaju svjedočila je i Nautička patrola Jutarnjeg lista ovoga ljeta prilikom boravka u ACI marini Korčula. Jedna je velika strana jahta sa stranom posadom i stranim gostima ispustila na vanjskom vezu ispred lukobrana sadržaj svog crnog tanka. Posada marine je to primijetila, direktor marine Marko Skokandić odmah je izvijestio Lučku kapetaniju koja je promptno reagirala. Lučki kapetan je uzeo brodske dokumente, zadržao brod, saslušao kapetana i slijedi primjerena kazna. Kapetan-zagađivač branio se da mu se otvorio automatski elektronski ventil na crnom tanku jer je bio pun. No, zaboravio je obvezu da se takav automatski ventil, kao i kod onih crpki koje automatski prazne brodsku kaljužu, u marini mora isključiti, piše Jutarnji list.

I korčulanski i komiški slučaj završit će kaznom. A što s onima brojnima nezabilježenima ili nedokazivima? Što je s onom čarterskom megaflotom, koja svoje "crne tankiće" redovno prazni direktno u more nadomak obale? Kako spriječiti da nam Jadran postane cloaca maxima, odnosno golema septička jama?

Vjerojatno tako da se zakonom obveže da sve marine i privezišta imaju uređaje za pražnjenje crnih tankova, pa makar i one mobilne koji djeluju na principu pražnjenja septičkih jama na kopnu. I da korištenje tih uređaja postane obveza koja se dokazuje potvrdom. Da se uvede stroga kontrola i takvih "papira" te da se propišu velike kazne onima koji ih nemaju, a tankovi su im prazni.

Sve do konačnog tehnološkog rješenja koje bi se sastojalo u tome da svaki brod i svaka marina imaju kompatibilne priključke za pražnjenje crnih tankova u kopneni kanalizacijski sustav.
Naslovnica Hrvatska i svijet

Najčitanije

Najnovije